PRESVETA
DJEVICA MARIJA U SRCU
SVETE
MALE TEREZIJE
Ne boj se da ćeš previše ljubiti
Presvetu Djevicu.
Nikad je nećeš dovoljno ljubiti...
Blažena Djevica nikad mi ne uskraćuje
svoju pomoć kad god je zazovem, nego se kao najnježnija majka uvijek zauzima za
mene.
Sigurna sam da je njezin stvarni život
bio vrlo jednostavan... pogrešno je prikazuju nepristupačnom, a ne kao onu koja
se može nasljedovati. Treba istaknuti njezine kreposti, reći da je živjela iz
vjere kao i mi... Jedino u čemu je Presveta Djevica savršenija od nas je to što
nije mogla griješiti, jer je bila izuzeta od istočnog grijeha... Kažem vam ona
više voli nasljedovanje nego divljenje; njezin život bio je tako jednostavan.
Gledajući ove noći Presvetu Djevicu
shvatila sam da je ona trpjela mnogo, ne samo na duši nego i na tijelu.
Trpjela je mnogo toga na putovanjima
zbog vrućine, hladnoće, zbog umora... Da, Ona zna što znači trpjeti.
Djevica je držala u svojem krilu
izobličenog i mrtvog Isusa...
Sin je Božji htio da i Njegova Majka
bude podložna velikoj tjeskobi srca, da bude u noći...
Ne znači li to da je patnja na zemlji
dobra?!
Da, trpjeti ljubeći – to je najčišća
sreća!
Marijo, s tobom sam zajedno trpjela i
ono što sada želim, to je pjevati na tvojim koljenima, pjevati Majko, zašto te
volim... i za sve vijeke ponavljati da sam tvoje dijete...
Ne, meni Presveta Djevica nije skrivena,
jer ja je i suviše volim.
Želim živjeti s tobom i slijediti te
svaki dan...
Rado bih, o Majko, opjevala zašto te
volim i zašto mi na spomen tvojega imena srce zadršće...
...zašto mi na pomisao o tvojoj
uzvišenoj slavi i veličini dušu ne hvata strah...
Čega se imamo bojati? Budući da nas
Marija ljubi i poznaje našu slabost, kakve li radosti za nas kad pomislimo da
je ona naša Majka... a Ona je više Majka nego Kraljica...
